STANDARDI AUTOHTONIH RASA BOSNE I HERCEGOVINE
Napomena: Klikom na naziv rase automatski preuzimate standard iste:
Ukratko:
Travnički kratkokljuni golub nastao je oko 1950. godine ukrštanjem više kratkokljunih golubova i to: Praškog kratkokljunog, Bečkog kratkokljunog i Berlinskog kratkokljunog. Masovnim odgojem počinje se 1965. godine, da bi osnivanjem društva u Travniku 1982. godine došlo do prvog radnog standarda. Do današnjeg izgleda Travničkog kratkokljunog goluba došlo se strpljivim radom duži niz godina, nakon čega je sudijska organizacija zvanično usvojila standard travničkog kratkokljunog goluba 10. februara 1992. godine u Doboju.
Ukratko:
Preci sarajevskog prevrtača doneseni su u Bosnu za vrijeme vladavine Turske. U starim zapisima iz tog perioda sa ovog prostora ima više podataka koji govore o uzgoju ove vrste golubova. Prema tim zapisima prevrtače su tada držali tadašnji begovi i bogati građani Sarajeva. Jedan od najpoznatijih hroničara tog vremena, Mula Mustafa Bešeskija, u knjizi “Posljednji Bešeskijin zapis” pisanoj 1970-te godine, spominje golubove prevrtače, koje su Sarajlije donosila na Jaliju-Bentbašu u korpama, puštali ih, a zatim ležeći na leđima posmatrali kako lete i kako se prevrću.
Prema kasnijim bilješkama i prednjima iz dostupne literature, u vrijeme austrougarske vladavine u Bosnu su golubovi prevrtači doneseni iz Izmira. Golubove koji su se prevrtali ili pravili figure u vidu burgije uvezlo je više uzgajivača, a jedan od njih je bio austrijski činovnik po imenu Šnek, od čijeg jata i danas postoje tragovi i potomci.
Poslije drugog svjetskog rata u Sarajevu se pojavilo mnogo vrsta sarajevskog prevrtača, svih mogućih boja, sa mnogo načina prevrtanja i letenja. Dugom selekcijom došlo se do današnjeg tipa sarajevskog goluba prevrtača, koji se ustalio i okuplja sve više ljubitelja i zaljubljenika. Za opstanak rase zaslužni su u prvom redu uzgajivači iz Sarajeva i okolice.
Ukratko:
Grupa zaljubljenika i stručnjaka za uzgoj golubova iz Zenice, krajem osamdesetih godina stvorila je novu rasu goluba. Veoma atraktivnog izgleda sa naglašenim letom i prevrtanjem u zraku. Zenički prevrtač se od 1996. godine, uz njegov radni standard, počeo pojavljivati na izložbama širom Bosne i Hercegovine. A 2002. godine na 17. međunarodnoj izložbi sitnih životinja u Zenici, priznat je standard ovog goluba.
Ukratko:
Rasa nastala početkom XXI vijeka u Visokom, Bosna i Hercegovina, dugogodišnjim selektivnim radom i ukrštanjem Perikera, Kapucinera.
Ukratko:
Postojbina: Bosna i Hercegovina, Bihać i šira okolina.
Rasa je nastala planskim i sistematskim ukrštanjem više rasa golubova : sisačkog , vršačkog prevrtača s niškim visokoletačem, a potom i indijskim podnim prevrtačem, u cilju dobijanja sportskog, ali i izložbenog goluba.Stvaran je u periodu od 1960. do 2000. godine kad je i zvanično priznat od strane Sudijske organizecije F BiH.
Ukratko:
Po odlasku Turaka sa naših prostora u istočnom dijelu Bosne, tačnije u Janji ostala je nepoznata rasa golubova prevrtača. Zadnjih stotinjak godina, janjarski uzgajivači su ovu vrstu goluba osvježili sa Komorovskim, Vršačkim prevrtačima a potom sa Niškim letačem. Tim ukrštanjem dobivena je rasa lijepog izgleda i zavidne tjelesne konfiguracije, a pri tome je zadržao svoje prevrtačke osobine.
Ukratko:
Krajem 20 – tog i početkom 21 stoljeća nastao u Hercegovini , a najviše u Ljubuškom i okolini.
Ukratko:
Ovaj golub koji je uzgojen u Bosanskoj Dubici još polovinom dvadesetog vijeka stvaran je ukrštanjem bačkog goluba sa kapom i zagrebačkog prevrtača. Ti golubovi su bili dosta lijepi ali nisu zadovoljavali kriterijume dubičkih golubara za prevrtanjem pa je dodavana krv sisačkog i vršačkog prevrtača. U susjednoj Hrvatskoj Dubici je bilo golubara koji su uzgajali iste takve golubove pa smo odlučili da to bude jedinstven naziv “dubički”. Pored dugogodišnjeg uzgoja taj golub nije bio nigdje priznat a razlog tome je sto u Bosanskoj Dubici nije postojalo registrovano društvo ili klub. Tek 2007 godine, nakon priključivanja društvu za zaštitu i odgoj sitnih životinja Kozara iz Laktaša, kao sekcija Bosanska/Kozarska Dubica, dobili smo mogućnost da se napravi radni standard i pokušamo da se taj golub prizna kao dubički prevrtač. Grupa golubara iz Bosanske/Kozarske Dubice bili su uporni po pitanju pokušaja priznanja tog goluba i uz pomoć rukovodstva društva Kozara iz Laktaša, dobili mogućnost da se taj golub pojavi na izložbi kao rasa u radu.
Ukratko:
Historija bijeljinskog prevrtača bazira već od Drugog svijetskog rata. Smatra se da je ova rasa u svom početku nastajala križanjem Orijentalnog prevrtača i Srpskog visokoletača. Tako su bili prvi rezultati: golub visokoletač koji sve više prevrće. Rad sa ove dvije rase je potrajao sve do 60-tih godina. Iz sve većeg interesovanja za prevrtanje a i željom da se izgled goluba izmjeni, križa se sa Zagrebačkim prevrtačom.
Jednim složenim i timskim radom svih golubara u našem gradu dobijen je sadašnji Bijeljinski golub prevrtač. Pored osobine da se prevrće, ovaj golub se odlikuje izgledom jednog ukrasnog goluba u svim bojama.
Nakon jednog tako dugog perioda rada, kako na izgledu goluba tako i na prevrtanju, bilo je 1989 godine krajnje vrijeme za formiranje Kluba “Bijeljinski prevrtač”. U narednim mjesecima nastaje, nakon velikih i dugih diskusija, standard i borba za priznanje, najprije na državnom nivou bivše Jugoslavije. Od 1991 godine, golub je bio poznat gost na najvećim jugoslovenskim izložbama (kao što su Novi Sad, Sombor itd.). U Novom Sadu od dana 09.07.1992. godine Bijeljinski prevrtač postaje zvanična jugoslovenska rasa golubova.
Ukratko:
Rasa nastala u Potkozarju , dorađena na poljopriprevdnom gazdinstvu Goronjić.
Ukratko:
Bosna i Hercegovina. Stoljećima stara rasa uzgajana na ovim prostorima.Blizak je srodnik brdskog pjevača.Na ovim prostorima pojavljivao se u nekoliko varijanti ,sa jednostavnom,bobičastom i duplom krestom.Oštrom selekcijom standardizovan u današnji izgled.Na omasovljenju ove rase i njenoj selekciji,najveći dio posla je uradilo Udruženje za uzgoj i zaštitu sitnih životinja tešanj,gdje je ova rasa danas i najzastupljenija.
Ukratko:
Bosna i Hercegovina.Stoljećima stara rasa uzgajana na ovim prostorima.Na ovim prostorima pojavljuje s u jednoj varijanti ,sa jednostavnom krestom.Dugogodišnjom selekcijom standardizovana u današnji izgled.